Tajanstvena moć drevnih Inka s macom

Maca je peruanska biljka koja raste u planinama Anda u Južnoj Americi, gdje se koristi u kulinarstvu više od dvije tisuće godina, i prava je zdravstvena bomba. Raste na velikim stjenovitim nadmorskim visinama, koje karakteriziraju jaki vjetrovi, sunčeva svjetlost i ekstremni vremenski uvjeti neprikladni za rast mnogih drugih biljnih vrsta. Maca je stoga prilagođena za prevladavanje ovih izvanrednih uvjeta, što se odražava i na njezin bogat prehrambeni sastav.

Inka ratnici, zbog njene sposobnosti da preživi teške uvjete u kojima mnoge druge biljke ne mogu uspjevati, vjerovali su da će biti nepobjedivi u borbi ako budu koristili ovu "čudesnu" biljku.

Biljka maca spada među krstašice, među kojima su i brokula, cvjetača, kupus i kelj. U Peruu ima bogatu povijest kulinarske i medicinske upotrebe. Glavni jestivi dio biljke je korijen koji raste pod zemljom i postoji u nekoliko boja, od bijele pa sve do crne. Može se konzumirati u obliku praha, kapsula ili tekućine.

Okus praha od korijena mace opisan je kao zemljast i sličan orašastim plodovima. Nekima se okus ne sviđa, pa će im možda biti prikladnije uzimati je u obliku kapsula. U obliku praha je popularan kao dodatak smoothiejima, zobenih pahuljicama i slatkim delicijama, koji poboljšavaju njihovu hranjivu vrijednost.

Maca jelima daje zemljani okus, ali istodobno ima poprilično zdravstvenih blagodati, jer je puna hranjivih sastojaka, od vitamina i minerala do esencijalnih aminokiselina. Postala je vrlo popularna u posljednja dva stoljeća.

Maca je najpoznatija po podizanju razine energije, slično kofeinu, ali je uravnoteženija i dugotrajnija.

Također pomaže u regulaciji hormona, uključujući spolne hormone, a time poboljšava zdravlje reproduktivnog sustava i povećava libido. Smatra se da njegovo anaboličko djelovanje također pridonosi izgradnji mišićnog tkiva, pa je često dodatak prehrani u sportskoj prehrani. Prava je riznica nekih vitamina B kompleksa, vitamina C i E. Među mineralima se može pohvaliti sadržajem kalcija, bakra, željeza, kalija, cinka i selena. Sadrži i neke masne kiseline i aminokiseline, među posljednjima i one koje naše tijelo ne može samostalno izgraditi, samo ih moramo konzumirati s hranom. Aminokiseline su osnovni građevni blokovi proteina, uključujući i enzime. Dvije od njih su glutation i superoksid dismutaza, važni antioksidanti u našem tijelu, čiji se sadržaj povećava prilikom jedenja mace.

Hranjive vrijednosti i fitonutrijenti

Prah korijena mace izuzetno je hranjiv i izvrstan je izvor nekoliko važnih vitamina i minerala. Nešto manje od 30 g praha sadrži 90 kalorija, 20 g ugljikohidrata (od toga 2 g vlakana), 4 g proteina i 1 g masti. Pored već spomenutih vitamina i minerala sadrži još brojne bioaktivne spojeve, između ostalog i glukozinolate, sterole i polifenole.

Kao što je već spomenuto, boje korijena mace zauzimaju širok spektar, a njihova boja također ukazuje na farmakološko i biološko djelovanje mace.

Najčešća je žuta maca koja čini 60% mace koja se ubire u Peruu. Također je najistraženiji oblik i koristi se za povećanje energije i poboljšanje koncentracije te regulaciju hormona. Slijedi joj crvena maca koja je najslađa i predstavlja 25% nabrane mace. Od svih boja, crvena sadrži najviše koncentracije fitokemikalija. Poznata je kao najučinkovitija maca za žene jer regulira hormonalnu ravnotežu i promiče zdravlje kostiju. Crna maca je najrjeđi i najučinkovitiji oblik za muškarce, posebno za dobivanje mišića, izdržljivosti, mentalnog zdravlja i libida. Neke su studije pokazale da crna maca može uspješnije povećati broj spermija u spermi u usporedbi sa žutom macom.

Sve su vrste mace pokazale pozitivne učinke u ublažavanju simptoma depresije.

Uvjeti rasta mace i boja utječu na razinu sekundarnih metabolita i biološku aktivnost mace. Već 1960-ih zabilježena je prisutnost sekundarnih metabolita, uključujući alkaloide, glikozide, tanine i saponine, a kasnije i neke druge. Sekundarni metaboliti su različiti kemijski spojevi koje biljke proizvode kao odgovor na stres u okolišu i imaju antibakterijsko, protugljivično i antivirusno djelovanje, štiteći biljku od različitih patogena. Budući da maca raste u ekstremnim uvjetima, trebaju im da bi uopće mogli preživjeti takve uvjete. Upravo zbog sekundarnih metabolita, mnoge se biljke koriste u ljekovite svrhe.

Alkaloidi u maci pridonose njezinom protugljivičnom djelovanju, dok glukozinolati djeluju protugljivično, antibakterijski i, prema nekim studijama, štite od raka.

Maca kao »superhrana«?

Danas na tržištu postoji velika raznolikost oblika i proizvoda od mace, koja je ponegdje poznata i kao ljekovita biljka te postaje sve popularniji dodatak prehrani zbog blagotvornih učinaka na zdravlje. Među najčešće spomenutim spadaju regulacija hormona, posebno spolnih hormona, blagotvorni učinci na mozak, pamćenje i zdravlje jetre te antidepresivi, antioksidanti, antikancerogeni i protuupalni učinci.

Zbog sadržaja vitamina B1, B2, B12 i C, željeza i kalcija trebao bi pomoći u regulaciji rada srca i ubrzati proizvodnju crvenih krvnih stanica, istodobno jačajući kosti i zube.

Nedavna istraživanja ukazuju na neuroprotektivno djelovanje mace i njezinu sposobnost poboljšanja kognitivne funkcije kod pacijenata koji su doživjeli moždani udar. Maca djeluje antioksidativno, što znači da smanjuje oksidativni stres, koji je često uzrok neurodegenerativnih bolesti. Također djeluje protuupalno, regulira aktivnost transkripcijskih faktora, proteina koji reguliraju ekspresiju gena i inhibira određene proteine. Smanjuje razinu slobodnih radikala, koji povećavaju oslobađanje ekscitacijskih neurotransmitera, i na taj način štiti živčani sustav od patoloških promjena.

Poboljšava kognitivne sposobnosti i pamćenje, za koje se smatra da su odgovorni polifenoli, poput kvercetina i antocijanina, alkaloida i nekih drugih spojeva prisutnih u maci.

Korištenje mace štiti od oštećenja kože zbog sunčeve svjetlosti. Ubrzava zacjeljivanje rana, budući da smanjuje broj upalnih stanica na mjestima ozljede. Pomaže u regulaciji šećera u krvi i tako djeluje antidijabetički. U jetri smanjuje razinu peroksidacije masti i smanjuje oksidacijska oštećenja. Poboljša sposobnost učenja i pamćenja, za što su odgovorni polifenoli, koje maca sadrži. Laboratorijska istraživanja staničnih linija karcinoma pokazuju antikancerogeno djelovanje mace za koju se smatra da smanjuje diobu stanica karcinoma, a time i širenje raka, za što se smatra da su odgovorni glukozinolati i antocijani. Flavonoidi su razlog kemoprotektivnih učinaka mace protiv određenih vrsta karcinoma.

Među najčešće spomenutim učincima mace je njezin pozitivan utjecaj na spolne hormone, povećanje libida i plodnosti, te kod muškaraca čak povećava volumen ejakulata i koncentraciju sperme, za što su navodno odgovorni fenolni spojevi i glukozinolati prisutni u maci.

Kod žena ublažava simptome menopauze i PMS, uravnotežava hormone (povećava razinu folikula stimulirajućeg hormona, estradiola, prostaglandina i adrenokortikotropnog hormona) i ublažava menstrualne tegobe. Također povećava gustoću kostiju i smanjuje rizik od osteoporoze, koja je česta u menopauzi, te smanjuje simptome depresije. U nekim se područjima već stoljećima tradicionalno koristi za povećanje plodnosti - u Peruu se, na primjer, koristi i za povećanje plodnosti kod stoke.

Povišena razina hormona kortizola znak je stresa, a može dovesti i do disfunkcije nadbubrežne žlijezde. Maca može pomoći u smanjenju razine kortizola i omogućiti pravilno funkcioniranje nadbubrežne žlijezde koja je odgovorna za regulaciju metaboličkih procesa - održava ravnotežu između vode i soli u tijelu i posljedično utječe na krvni tlak, odgovorna je za odgovor tijela na stres i neke druge procese. Niže razine kortizola utječu na povišenje serotonina, koji djeluje upravo suprotno od kortizola, a poznat je i kao hormon sreće. Povećavanje serotonina poboljšava raspoloženje, san i probavu.

Maca ima antistresni učinak i može poboljšati simptome depresije ...

Učinak mace na razinu različitih hormona posljedica je prisutnosti biljnih sterola koji djeluju kao spojevi koji pokreću niz biokemijskih reakcija i pomažu tijelu da proizvodi hormone i druge spojeve, ovisno o spolu i dobi organizma. Maca kao takva ne sadrži biljne estrogene ili hormone. Uz pomoć hipofize, tijelo može koristiti sterole za poboljšanje rada nadbubrežnih žlijezda, jajnika ili testisa, štitnjače, gušterače i epifize, što je jedno od mogućih objašnjenja učinka mace na razinu hormona.

Jedna od najpoznatijih karakteristika je njen učinak na razinu energije, jer u usporedbi s kofeinom osigurava povećanje energije, koja traje duže i jednakomjernija je. Zato je maca omiljen dodatak među sportašima, budući da poboljšava fizičku sposobnost.

Ovisno o dozi, povećava razinu glikogena i optimizira potrošnju kisika tijekom vježbanja. Budući da poboljšava aktivnost nekih enzima, odgađa pojavu simptoma umora. Povećava antioksidativni kapacitet tijela i ubrzava pretvorbu energije u ATP, koji je glavni izvor energije za stanice. Maca kao takva, osim što utječe na antioksidativne enzime u tijelu i povećava njihovu aktivnost, sadrži i spojeve koji djeluju kao antioksidanti, neutraliziraju slobodne radikale i sprečavaju oksidaciju tjelesnih molekula.

Unatoč činjenici da se maca u literaturi spominje kao ljekovita biljka protiv nekoliko bolesti, nedostaju klinička ispitivanja na ljudima i primjena mace u prehrambenim proizvodima za procjenu njezinih farmakoloških učinaka. Na aktivnost mace utječe nekoliko unutarnjih i vanjskih čimbenika, od uzgoja do metode ekstrakcije mace, koja utječe na biološku aktivnost spojeva koje sadrži. Također postoji rizik ako jedemo macu u prisutnosti hormonske terapije i raka povezanog s hormonima, pa se u ovom slučaju preporučuje konzultacija s liječnikom. Nuspojave nisu poznate, ali kao i sa svim dodacima prehrani, tako bi trebali uzimati i macu u preporučenim količinama.

Maca pravilnom prehranom i dovoljnom tjelesnom aktivnošću može biti izvrstan dodatak svima koji žele dodatnu energiju i izdržljivost, dobrobit, ljepšu kožu i vitalnost.

Autor: Mojca Cepuš – nutricionistica s 14 godina iskustva

IZVORI:

• Meissner H. O., Reich-Bilinska H., Mscisz A., Kedzia B. 2006. Therapeutic Effects of Pre-Gelatinized Maca (Lepidium Peruvianum Chacon) used as a Non-Hormonal Alternative to HRT in Perimenopausal Women - Clinical Pilot Study. International Journal of Biomedical Science, 2, 2: 143-159
• Da Silva Leitão Peres N., Cabrera Parra Bortoluzzi L.,  Medeiros Marques L. L., Formigoni M., Hernandez Barros Fuchs R., Aparecida Droval A., Aparecida Reitz Cardoso F. 2020. Medicinal effects of Peruvian maca (Lepidium meyenii): a review. Food & Function, 11, 1: 83-92
• Wang S., Zhu F. 2019. Chemical composition and health effects of maca (Lepidium meyenii). Food Chemistry, 288, 422-443
• Brooks N. A., Wilcox G., Walker K. Z., Ashton J. F., Cox M. B., Stojanovska L. 2008. Beneficial effects of Lepidium meyenii (Maca) on psychological symptoms and measures of sexual dysfunction in postmenopausal women are not related to estrogen or androgen content. The Journal of The North American Menopause Society, 15, 6: 1157-1162