Neoljušteno proso: prednosti i dobra svojstva

Posljednjih godina proso se ponovno pojavljuje na našim tanjurima, ali ovaj put kao cijenjena namirnica. Ova drevna žitarica, nekoć ismijavana kao "hrana za siromašne", danas je poznata po svojoj hranjivoj vrijednosti i zanimljivim spojevima koje sadrži. U svijetu u kojem superhrana raste u svakom kutku svijeta, proso, kao domaći, skromni, ali nutritivno bogat izbor, čini se kao odgovor na jednostavno pitanje: jesmo li možda već imali sve što smo tražili - samo smo na to zaboravili?

Žito s karakterom i bogatom poviješću

Proso potječe iz središnje Azije, gdje je prije nekoliko tisuća godina hranilo cijele civilizacije. U staroj Kini smatrano je jednom od pet svetih žitarica, a u Europi se među prvima počeo sustavno uzgajati za ljudsku prehranu. U Hrvatskoj ima dugu tradiciju – često povezanu sa skromnošću, upornošću i snalažljivošću ruralnog stanovništva. Tek je modernizacija poljoprivrede ovu izdržljivu biljku gurnula u zaborav. Sada se vraća i dokazuje da je doista prava domaća superhrana.

Što je neoljušteno proso?

Neoljušteno proso je proso u svom najprirodnijem obliku – s tankom zaštitnom ljuskom koja okružuje sjemenku. A upravo u tom omotu krije se riznica hranjivih tvari. Iako ga obično gulimo prije jela (jer je pretvrdo za kuhanje), važno je razumjeti vrijednost neoljuštenog prosa.

Neoljušteno proso sadrži više minerala i vitamina od oljuštenog prosa, a prije svega je trajnije i sporije oksidira. Bogat je izvor silicijeve kiseline, vlakana i bioraspoloživih minerala koji se inače gube u rafiniranim verzijama. Kada se koristi u mljevenom obliku (kao brašno), cjelovite žitarice su najbolji izbor jer zadržavaju najviše svoje prirodne vrijednosti.

Sadržaj koji zadivljuje čak i znanstvenike

Neka te njegova jednostavna vanjština ne zavara – proso je iznimno zanimljiv i pod mikroskopom. Sadržaj silicijeve kiseline u topljivom obliku (u obliku ortosilicijske kiseline) jedna je od njegovih najvećih prednosti - jer je taj oblik organizmu najraspoloživiji. Silicij ima važnu ulogu u stvaranju kolagena, elastina i keratina – svega što blista, raste i ne puca: koža, kosa, nokti i vezivna tkiva.

Osim toga, sadrži i fitinsku kiselinu, koja se često demonizira, ali u pravilnom balansu djeluje kao antioksidans i kelator teških metala. Što to znači u praksi? Pomaže vezati i eliminirati višak željeza ili teških metala iz tijela. Stoga je vrlo važno proso prethodno pravilno pripremiti - namakanjem, ispiranjem kipućom vodom i kuhanjem smanjuje se prekomjeran sadržaj fitinske kiseline, osobito ako se radi o neoljuštenoj verziji.

Lužnato djelovanje i probavni sustav

Zanimljivo je i da proso izaziva alkalnu reakciju želuca. U praksi to znači manje kiseline, manje šanse za žgaravicu i veću pogodnost za želudac.

Zbog visokog udjela netopivih vlakana podržava zdravu crijevnu peristaltiku, a vlakna također podržavaju dobre bakterijske kulture u crijevima. Iako proso nije probiotik, svakako je prebiotik – hrana za korisne bakterije u našim crijevima.

Okus s mnogo lica

Što se tiče okusa, proso je uistinu nešto posebno: ima prirodnu orašastu notu koja se može naglasiti ili ublažiti, ovisno o načinu pripreme. Ako se koristi kao desert, uz dodatak vanilije i cimeta, poprima topao, gotovo kruhasti miris. Ako se začini solju, češnjakom i ružmarinom, postaje odličan prilog ili nadjev. Kada se samelje u brašno, postaje bezglutenska alternativa za peciva, palačinke i kruh. Proso je pravi kulinarski kameleon, a mnogima je najpopularnije jelo i dalje prosena kaša s jabukama i svježim sirom.

Kod neoljuštenog prosa ključno je dobro ga obraditi prije kuhanja - prvo ga preliti kipućom vodom, ocijediti pa tek onda kuhati. Time se sprječava gorčina i čuva plemeniti okus.

Ako želiš na ukusan način uvrstiti više prosa u svoje obroke, evo nekoliko odličnih recepata:

1. Kaša od prosa s jabukama i svježim sirom odlična je ideja za desert, užinu ili zdrav doručak. Prikladna je i za dijabetičare.

2. Čokoladni proso puding je kremast i savršen za zdrav desert, doručak ili kad god ti se jede nešto čokoladno, ali lagano.

3. Fit nabujak od proso kaše i jabuka je odličan izbor za lagani doručak, užinu ili zdrav desert – bez glutena, pun vlakana i prirodne slatkoće.

4. Čokoladno-bananina kašica od prosa može biti odličan doručak ili večera – i za odrasle i za djecu.

Malo poznata, ali nevjerojatno zanimljive činjenice …

• Otpornost na temperaturu: Proso je jedna od rijetkih žitarica koja dobro uspijeva čak i u ekstremnim sušama. Njegov korijenski sustav izuzetno je učinkovit u iskorištavanju vlage, što ga čini ekološki održivom kulturom.

• Nije genetski modificirano: Proso je jedna od rijetkih žitarica koja se još nije našla u središtu biotehnoloških manipulacija. To znači da je često prvi izbor među zagovornicima čiste, prirodne prehrane.

• Nizak glikemijski indeks: Zbog visokog sadržaja vlakana i složenih ugljikohidrata, šećeri iz prosa sporo se otpuštaju u krv. Kao rezultat toga, pomaže regulirati energiju tijekom dana i sprječava "glikemijske vrtuljke".

• Proso sadrži miliacin: To je spoj zbog kojeg su naše bake nesvjesno voljele jesti proso. Naime, utječe na bolji rast kose.

Za ljepotu – ne samo iznutra, nego i izvana

No proso ne mora ostati samo na tanjuru. Također se može pohvaliti zanimljivim opcijama u prirodnoj kozmetici. Maska od kuhane prosene kaše, limunovog soka i meda djeluje kao blagi kiselo-lužnati oblog koji uklanja mrtve stanice i vraća sjaj. Jednostavno, domaće i učinkovito – bez sastojaka koje ne znaš ni izgovoriti.

Neoljušteni proso stoga je tiha zvijezda u prehrambenom, pa i kozmetičkom svijetu. Ne vrišti za pažnjom, ne diči se egzotičnim imenima i ne košta pravo bogatstvo. Ipak, u sebi krije upravo ono što tražimo: tradiciju, hranjivu vrijednost, održivost i svestranost.

To je svakodnevna žitarica, ali s dušom stoljeća – pogotovo ako joj dopustimo da ostane što bliža svom izvornom obliku