Ovo je hormon, koji sprječava mršavljenje ...

Kortizol je kortikosteroidni hormon koji se sintetizira u kori nadbubrežne žlijezde. Izlučuje se u stresnim situacijama, zbog čega se naziva hormonom stresa. Djeluje tako što podiže krvni tlak, šećer u krvi i smanjuje upalu (imunosupresivni učinak).

Izlučuje se kao odgovor na razne događaje i okolnosti kao što su budnost, jutro, vježbanje i akutni stres (trčanje ili borba). Dugoročni učinci kortizola imaju niz uloga u održavanju homeostaze, tj. stanja organizma u kojem fiziološki procesi teku optimalno.

Pogledajmo učinke kortizola kod normalnih vrijednosti. Kortizol pomaže u regulaciji krvnog tlaka, razine šećera u krvi i čak ima ulogu u za snagu srčanog mišića. U malim dozama hormon povećava pamćenje, poboljšava imunološki sustav i smanjuje osjetljivost na bol.

Ali gdje je onda "opasnost" od kortizola ako ima tako pozitivne učinke?

Problem je u modernoj kulturi i ubrzanom načinu života, gdje smo mnogi od nas stalno pod stresom. U prošlosti, kortizol se oslobađao samo u opasnim situacijama, omogućujući tako preživljavanje. U današnje smo vrijeme pod stalnim stresom i razine kortizola su cijelo vrijeme povišene.

Kako djeluje kortizol?

Kada nadbubrežne žlijezde ispuštaju kortizol u krvotok, hormon pokreće lučenje glukoze, što mišićima donosi neposredni izvor energije. Kao rezultat, inhibira proizvodnju inzulina, tako da se glukoza ne skladišti već troši. Kortizol sužava arterije, a epinefrin, još jedan hormon, povećava brzinu otkucaja srca. Kada ova dva hormona djeluju zajedno, otkucaji srca se povećavaju i pripremaju tijelo na brzu reakciju za rješavanje prijetnje.

Zašto previše kortizola loše utječe na nas?

Stalna izloženost stresu dovodi do brojnih posljedica i negativnih promjena u tijelu, koje se obično manifestiraju kao:

• umor,
• glavobolje
• razdražljivost,
• nadutost ili proljev,
• debljanje
• visok krvni tlak, nizak libido,
• problemi s redovitom ovulacijom
• lošija regeneracija nakon aktivnosti,
• loš san.

Povišene razine kortizola u tijelu sa sobom nose i druge neugodnosti...

#1 Debljina

Kortizol pokreće lučenje glukoze, ali tijelo šalje signale gladi u mozak i signalizira da trebate jesti. Studije su pokazale izravnu vezu između razine kortizola i unosa kalorija u ženskoj populaciji. Lažni signali gladi mogu vas dovesti do žudnje za visokokaloričnom hranom, prejedanja, a time i debljanja. Neiskorištena glukoza u krvi na kraju se pohranjuje kao tjelesna masnoća.

#2 Suzbijanje imunološkog sustava

Pozitivni učinci kortizola na smanjenje upale u tijelu mogu se okrenuti protiv vas ako su vaše razine kortizola predugo previsoke. Povišene razine zapravo mogu suzbiti imunološki sustav. Mogao bi biti osjetljiviji na prehladu i zarazne bolesti. Povećava se rizik od razvoja karcinoma i autoimunih bolesti te se može razviti alergije na hranu.

#3 Probavne tegobe

Kad vaše tijelo reagira na prijetnju, isključuje druge manje kritične funkcije, poput probave. Ako je razina visokog stresa konstantna, vaš probavni trakt ne može dobro probaviti ili apsorbirati hranu.

#4 Srčane bolesti

Suženje arterija i visoki krvni tlak mogu dovesti do oštećenja krvnih žila i stvaranja plakova na arterijama. Povećavaju se šanse za moždani i srčani udar.

Budite svjesni svoje razine stresa i poduzmite korake za upravljanje stresom. Jednostavne prakse poput dovoljno spavanja, tjelesna aktivnost, tehnika dubokog disanja i slobodne aktivnosti dobar su početak.

Dobro je znati...

Važno je biti svjestan čimbenika koji uzrokuju stres i svoje razine stresa, jer samo na taj način možeš poduzeti odgovarajuće korake za upravljanje stresom. Već jednostavne stvari kao što su npr. dovoljno sna, redovita tjelesna aktivnost, tehnike dubokog disanja i uspješan raspored slobodnih aktivnosti više su nego dovoljni za dobar početak.