Kako možem koristiti spirulinu i zašto je priznaje čak Nasa?

Zbog ugodnog okusa i visokog udjela proteina, esencijalnih aminokiselina, vitamina i minerala, proizvodi od algi izazivaju sve veći interes. Među njima, spirulina je jedna od onih koja postaje sve popularnija u području dodataka prehrani, iako zapravo nije alga u pravom smislu riječi…

To je filamentozna cijanobakterija plavo-zelene boje, koja je dobila ime po spiralnom obliku svojih niti. To je jedan od najstarijih oblika života na Zemlji. Povijest njegove upotrebe i konzumacije je vrlo duga, jer su ga navodno koristili Asteci za snagu u svojoj prehrani. Postala je još poznatija nakon što su je astronauti koristili kao dodatak prehrani u svemirskim misijama kada je bila potvrđena od strane NASE.

Pojam spirulina odnosi se na osušenu biomasu Arthrospira platensis, jednostaničnih transplantata koji su, poput biljaka, sposobni za fotosintezu i proizvodnju kisika. Nalazi se u cijelom svijetu, u slatkim i morskim vodama. Za rast joj je potreban prikladan okoliš s visokim alkalnim pH i visokim salinitetom, tako da postoji samo nekoliko područja u svijetu koja imaju idealnu klimu za njenu proizvodnju, uključujući Grčku, Japan, Indiju, SAD i Španjolsku.

Spirulina se koristi u prehrani uglavnom zbog sadržaja proteina i kao dodatak vitaminima.

Proteini u spirulini imaju visoku nutritivnu vrijednost, jer se sastoje od svih aminokiselina, uključujući i esencijalne. Osim visokog sadržaja proteina (do 70%), sadrži i vitamine, posebno vitamin B12 i provitamin A (β-karoten), minerale, fenolne spojeve (važni antioksidansi), tokoferol (vitamin E), klorofil (zelena boja ) i γ-linolenska kiselina, koja spada u omega-6 masne kiseline.

Sadržaj vitamina B12 posebno je važan za vegetarijance i vegane koji ovaj vitamin ne dobivaju hranom iz životinjskog podrijetla. Unatoč činjenici da spirulina sadrži više od 80% vitamina B12 u "pseudo" obliku, u kojem je ljudi ne mogu koristiti, 17% se nalazi u onom koji je dobro iskoristiv i može pomoći u postizanju dovoljnog unosa ovog vitamina.

Od minerala, spirulina se može pohvaliti uglavnom sadržajem kalija, kalcija, magnezija, selena, mangana, cinka i željeza, čija razina također ovisi o sorti te uvjetima i regiji uzgoja.

Budući da spirulina, u usporedbi s biljkama, nema staničnu stijenku od celuloze, koju naše tijelo ne može probaviti, vrlo je lako probavljiva. Sigurnost spiruline proučavana je u mnogim toksikološkim studijama koje su dokazale njezinu sigurnost, te je jedna od supstanci koje je US Food and Drug Administration (FDA) priznala kao općenito sigurnu (GRAS). Kao dodatak prehrani koristi se već više od deset godina.

Zdravstvene koristi spiruline

Spirulina je poznata kao “hrana budućnosti”, koja sadrži spojeve koji bi trebali pridonijeti višim razinama energije. Polisaharidi (glikogen) i esencijalne masne kiseline lako se apsorbiraju u ljudskim stanicama i doprinose oslobađanju energije. Pridonosi zdravoj crijevnoj flori i podržava rast laktobacila u crijevima, što potiče proizvodnju vitamina B6, koji također pomaže u oslobađanju energije.

Rezultati istraživanja dokazuju da spirulina djeluje protuupalno, jer inhibira oslobađanje histamina iz mastocita, stanica imunološkog sustava koje posreduju u upalnim odgovorima, uključujući i alergijske reakcije. U bolesnika s alergijskim rinitisom nakon 12 tjedana uzimanja spiruline značajno se smanjila razina upalnih proteina u mononuklearnim krvnim stanicama, a simptomi su uvelike ublaženi. Također pomaže u jačanju imuniteta sluznice povećanjem razine IgA (imunoglobulina A) u slini. IgA je glavno antitijelo, koje se uglavnom proizvodi u sluznicama i nalazi se u suzama, gastrointestinalnim sokovima, mlijeku i serumu. Dobro je poznato da nedostatak različitih hranjivih tvari može biti krivac za oslabljen imunitet, koji se očituje kao promijenjena sposobnost proizvodnje T stanica, sekretornih IgA antitijela i citokina.

Brojne studije pokazuju da spirulina može modulirati imunološki sustav jer kao dodatak prehrani iznimno bogat nutrijentima pomaže u pokrivanju prehrambenih potreba.

Fikocijanin je fotosintetski pigment topiv u vodi koji daje plavu boju i ima protuupalna i antioksidativna svojstva. Po strukturi je sličan bilirubinu, a njegov je sadržaj izravno proporcionalan antioksidativnoj aktivnosti spiruline.

Srce i kardiovaskularne bolesti…

Kardiovaskularne bolesti i dalje su najčešći uzrok smrti u razvijenim zemljama diljem svijeta unatoč sve većoj svijesti, a povišeni kolesterol jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za aterosklerozu. Brojne studije ispitivale su učinak unosa spiruline i ublažavanje simptoma kardiovaskularnih bolesti te su pokazale njezine povoljne učinke na snižavanje LDL i ukupnog kolesterola, triglicerida i krvnog tlaka te na podizanje razine HDL kolesterola. Njeno antioksidativno i protuupalno djelovanje, međutim, nagovještava i moguće antitumorsko djelovanje, iako do sada nije provedeno dovoljno istraživanja na ljudima.

Mršavljenje i apetit

Također bi trebala pomoći kod mršavljenja, jer se pokazalo da smanjuje apetit poboljšavajući osjetljivost na inzulin i leptin, što pomaže u održavanju zdravog načina života i smanjuje želju za nezdravom hranom. Leptin je hormon koji proizvode masne stanice i enterociti u tankom crijevu i odgovoran je za energetsku ravnotežu jer smanjuje glad. 

Leptin je hormon, ki ga proizvajajo maščobne celice in enterocite v tankem črevesju, in je odgovoren za energijsko ravnotežje, saj znižuje lakoto.

Spirulina inhibira nakupljanje masti u jetri, smanjuje oksidativni stres i infiltraciju makrofaga u visceralnu masnoću, čime se smanjuje kronično niska razina upale karakteristične za pretilost.

Unatoč svim zdravstvenim dobrobitima, kao i kod svih dodataka prehrani, važno je biti svjestan da spirulina nije zamjena za zdravu prehranu.

Prema dosadašnjim studijama, konzumacija spiruline do nekoliko grama dnevno ne predstavlja rizik za ljudsko zdravlje. Pri kupnji spiruline dobro je odabrati takav dodatak koji ima pouzdane dobavljače ili odgovarajuće certifikate koji osiguravaju usklađenost proizvoda s propisima i identifikaciju proizvođača. Proizvodi od spiruline mogu biti kontaminirani toksinima koji luče cijanobakterije (cijanotoksini) ili sadržavati tragove teških metala, pa dodatni oprez nije suvišan.

Autorica: Mojca Cepuš – nutricionistica s 14-godišnjim iskustvom

IZVORI:

• Karkos P. D., Leong S. C., Karkos C. D., Sivaji N., Assimakopoulos D. A. 2008. Spirulina in Clinical Practice: Evidence-Based Human Applications. Evidence-based complementary and alternative medicine, 2011, doi: 10.1093/ecam/nen058: 4 str.
• Grosshagauer S., Kreamer K., Somoza V. 2020. The true value of spirulina. Journal of agricultural and food chemistry, 68, 4109-4115
• Wu O., Liu L., Miron A., Klimova B., Wan D., Kuča K. 2016. The antioxidant, immunomodulatory, and anti-inflammatory activities of Spirulina: an overview. Archieves of toxicology, 90, 8: 1817-1840
• Finamore A., Palmery M., Bensehaila S., Peluso I. 2017. Antioxidant, Immunomodulating, and Microbial-Modulating Activities of the Sustainable and Ecofriendly Spirulina. Oxidative medicine and cellular longetivity. 2017, doi: 10.1155/2017/3247528: 15 str.